Badem-- Prunus amygdalus
:: VOĆE I POVRĆE :: VOĆE
Strana 1 od 1
Badem-- Prunus amygdalus
Badem
je drvo koje naraste od 4-10 metara visine, a listovi su mu duguljasti, šiljasti i nazubljeni na rubu. Cvate ružičastim cvjetovima već od januara, a plodovi se ubiru u kasnu jesen. Osim masline, bademovci – bajami najkarakterističnija su stabla Sedozemlja.
Bademi pripadaju grupi orašastog voća, jestiva jezgra voća omiljena je poput orahove, a i slično se upotrebljava.
Postoje dvije sorte badema: slatki i gorki bademi. Slatki bademi uglavnom se koriste u prehrani, jedu se sirovi, prženi, kao dodatak jelima, od njih se radi bademov maslac, ulje i mlijeko. Od gorkih badema rade se različiti bademovi ekstrakti.
Kako razlikovati slatke bademe od gorkih? Ako stavimo bademe u malo tople vode, kožica omekša i lako se skine s jezgre badema, koja se sastoji od dvije plosnate i mesnate katiledone. Ako je boja katiledone bijela, radi se o slatkom bademu, a ako je žućkasta radi se o gorkom bademu.
Među obične, slatke bademe ponekad se ubace i gorki, miris kojih je mnogo izraženiji, pa je u Dalmaciji običaj dodati dva, tri gorka badema među slatke bademe u kolaču. No, gorki badem sadrži cijanovodičnu kiselinu, pa veća količina može biti otrovna.
Bademi su, poput ostalog orašastog voća, kalorična namirnica koja daje mnogo energije. Potiče rad živčanog sustava. Bademovo ulje djeluje blago laksativno, a još od Kleopatre upotrebljava se u kozmetici za njegu tijela. Dakako, najčešće se bademi upotrebljavaju u kulinarstvu za kolače, ali i za ostala jela. Od sjemenki badema, zajedno sa sjemenkama marelice, priprema se marcipan, a najstariji recept za pripremanje marcipana nalazi se u knjigama Nostradamusa.
Od svih orašastih plodova, bademi sadrže najveću količinu proteina, pa su izvrstan dodatak u prehrani vegetarijanaca. Bogati su ugljikohidratima, mineralima, magnezijem, kalijem, kalcijem i fosforom i željezom.Sadrže monozasićene masne kiseline koje pomažu kod sniženja kolesterola u krvi. Sadrže visoku količinu oleinske kiseline koja štitit od srčanih bolesti i najbolji su izvor vitamina E koji djeluje antioksidativno te vitamina B skupine.
je drvo koje naraste od 4-10 metara visine, a listovi su mu duguljasti, šiljasti i nazubljeni na rubu. Cvate ružičastim cvjetovima već od januara, a plodovi se ubiru u kasnu jesen. Osim masline, bademovci – bajami najkarakterističnija su stabla Sedozemlja.
Bademi pripadaju grupi orašastog voća, jestiva jezgra voća omiljena je poput orahove, a i slično se upotrebljava.
Postoje dvije sorte badema: slatki i gorki bademi. Slatki bademi uglavnom se koriste u prehrani, jedu se sirovi, prženi, kao dodatak jelima, od njih se radi bademov maslac, ulje i mlijeko. Od gorkih badema rade se različiti bademovi ekstrakti.
Kako razlikovati slatke bademe od gorkih? Ako stavimo bademe u malo tople vode, kožica omekša i lako se skine s jezgre badema, koja se sastoji od dvije plosnate i mesnate katiledone. Ako je boja katiledone bijela, radi se o slatkom bademu, a ako je žućkasta radi se o gorkom bademu.
Među obične, slatke bademe ponekad se ubace i gorki, miris kojih je mnogo izraženiji, pa je u Dalmaciji običaj dodati dva, tri gorka badema među slatke bademe u kolaču. No, gorki badem sadrži cijanovodičnu kiselinu, pa veća količina može biti otrovna.
Bademi su, poput ostalog orašastog voća, kalorična namirnica koja daje mnogo energije. Potiče rad živčanog sustava. Bademovo ulje djeluje blago laksativno, a još od Kleopatre upotrebljava se u kozmetici za njegu tijela. Dakako, najčešće se bademi upotrebljavaju u kulinarstvu za kolače, ali i za ostala jela. Od sjemenki badema, zajedno sa sjemenkama marelice, priprema se marcipan, a najstariji recept za pripremanje marcipana nalazi se u knjigama Nostradamusa.
Od svih orašastih plodova, bademi sadrže najveću količinu proteina, pa su izvrstan dodatak u prehrani vegetarijanaca. Bogati su ugljikohidratima, mineralima, magnezijem, kalijem, kalcijem i fosforom i željezom.Sadrže monozasićene masne kiseline koje pomažu kod sniženja kolesterola u krvi. Sadrže visoku količinu oleinske kiseline koja štitit od srčanih bolesti i najbolji su izvor vitamina E koji djeluje antioksidativno te vitamina B skupine.
Similar topics
» Šljiva-(lat. prunus domestica, prunus instititia)
» Lovorvišnja--Prunus laurocerasus
» Breskva--Prunus persica
» Trešnja--Prunus avium
» Lovorvišnja--Prunus laurocerasus
» Breskva--Prunus persica
» Trešnja--Prunus avium
:: VOĆE I POVRĆE :: VOĆE
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Sub Avg 19, 2023 12:39 pm od Bran(ko)
» Barleria repens rosea
Pet Feb 10, 2017 9:25 pm od Admin
» Tibouchina urvilleana
Pet Feb 10, 2017 9:16 pm od Admin
» Murraya paniculata....Kineski jasmin
Pet Feb 10, 2017 9:05 pm od Admin
» Trachelospermum jasminoides
Pet Feb 10, 2017 8:30 pm od Admin
» Naklijavanje sjemena
Pet Feb 10, 2017 7:56 pm od Admin
» Male cake za uzgoj biljaka ;)
Čet Jan 19, 2017 1:38 pm od Admin
» Jacaranda mimosifolia - Jacaranda
Čet Sep 29, 2016 7:17 pm od Admin
» da li se mogu kod vas nabaviti rizomi achimenesau Beogradu i Srbiji ih nema
Čet Sep 29, 2016 6:31 pm od Admin